Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Teorija dobra (Javna dobra)". Rad ima 16 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 



OTVORENI UNIVERZITET „APEIRON“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

TEORIJE DOBRA (JAVNA DOBRA)

SEMINARSKI RAD

PREDMET : OSNOVE EKONOMIJE

SEMESTAR : I

SMJER STUDIJA : MENAĐMENT RAČUNOVODSTVA I REVIZIJE

Sadržaj:

1. UVOD

U ovom seminaru obradit ćemo temu javna dobra. Govorit ćemo o pojmu javnog dobra kao kolektivnom dobru kojeg mogu istovremeno koristiti razni subjekti. Javna dobra se mogu svrstati u tri skupine kao privatna dobra, javna i mješovita dobra.

Na efikasnu upotrebu resursa utječe nekonkurentna priroda potrošnje društvenih dobara.

Problem ponude javnog dobra je nedostatak bilo kakvog mehanizma kojim bi se utvrdile one „cijene“ javnih dobara koje odgovaraju privatnim preferencijama.

Na raslojavanje stanovništva djeluje tržište koje ga dijeli prema količini i proizvodnosti faktora proizvodnje.

Vanjski učinci su troškovi i koristi transakcija koji se ne reflektiraju u cijenama.

Javni izbor jest proces odlučivanja, a ostvaruje se glasovanjem.

2. POJAM JAVNIH DOBARA

Fenomen javnih dobara postoji otkad postoji civilizacija, ali je njihov značaj i odnos prema njima bio različit u različitim istorijskim, a posebno društveno-ekonomskim etapama razvoja civilizacije. Čisto javno dobro je dobro koje nije konkurentno u potrošnji. To znači da su, jednom kada je dobro ponuđeno, dodatni troškovi resursa druge osobe koja troši to dobro jednaki nuli. Suprotno njima su privatna dobra, tj. dobro koje je konkurentno u potrošnji.

Obilježja javnih dobara i usluga:

nisu podobna za racionalnu uporabu

nisu za uporabu posredovanjem privatnog tržišta

nedjeljiva su u korištenju

Primjeri dobara takvih značajka jesu: narodna obrana, zdravstvena zaštita, javno obrazovanje, parkovi i dr.

3. VRSTE JAVNIH DOBARA

Javna dobra možemo razvrstati u tri skupine:

privatna dobra

javna dobra

mješovita dobra

3.1. Privatna dobra

Dvije su karakteristike koje obilježavaju privatna dobra:

isključivost

rivalitet

Isključivost se koristi pri korištenju privatnih dobara, što znači da su one osobe koje nisu spremne platiti za konzul privatnih dobara, isključene od njihovih konzula.

Rivalitet iliti nekompatibilnost. Primjer rivaliteta postoji kod korištenja privatnog dobra, npr. korištenje živežnih namirnica.

Npr: Možemo se osloniti da će tržište osigurati odgovarajući broj sladoleda u kornetu - cijena sladoleda se prilagođava kako bi se ponuda i potražnja uravnotežile te ova ravnoteža maksimizira sumu potrošačevog i proizvođačevog viška. Sladoled je isključivo dobro jer je moguće nekoga spriječit da pojede sladoled – jednostavno mu ga nećete dati. Kornet sladoleda posjeduje svojstvo rivaliteta jer ako jedna osoba pojede sladoled, druga osoba ne može pojesti isti sladoled.

...

 

-------------------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]